I pre nego što je Srbija zvanično postala članica međunarodne organizacije za nuklearna istraživanja, srpski naučnici su aktivno učestvovali u eksperimentima koji su se sprovodili u CERN-u. Stručnjaci iz Instituta Vinča i fakulteta za fiziku, deo su istraživačkog tima na projektu CMS više od dve decenije, dok su se eksperimentu Atlas priključili 2003. godine.

Miloš Đorđević iz Instituta Vinča jedan je od mladih srpskih naučnika koji u CERN-u radi u okviru eksperimenta CMS koji je jedan od ukupno šest koji se izvode na velikom hadronskom sudaraču (LHC).

„Ono što CERN pruža naučnicima jeste veliko zadovoljstvo jer učestvujemo u ovako kompleksnom, i tehnički najsavremenijem projektu današnjice“, rekao je Đorđević.

On smatra da učešće u projektima CERN-a ima veliki značaj za Srbiju jer se nudi mogućnost da mladi istraživači i naučnici provode više vremena u Centru , gde stiču nova znanja koja zatim prenose u Srbiji.

Srbija pravi delove za CERN

Poslednji segment džinovske sagalice ATLAS, takozvani „mali točak“, postavljen 28. februara 2008. godine, upravo je onaj izgrđjen u Srbiji. Institut i korporacija „Lola“ iz Železnika , realizovala su dva diska za ovaj eksperiment. proizvedeni su u Beogradu a zatim transportovani u Ženevu. Ovom projektu srpski istraživački tim priključio se 2003.godine.

„Pored toga, postoji i veoma realna mogućnost da se srpske firme uključe u izradu i projektovanje različitih komponenti detektora i akceleratora, da se ti delovi proizvode u Srbiji a postavljaju u CERN-u“, objašnjava Đorđević.

Međunarodna kolaboracija CMS okuplja oko istoimenog detektora više od 3600 naučnika, inženjera i specijalista različitog profila iz oko 40 država sveta. Ovaj detektor predstavlja najkompleksniji instrument ikada konstruisan, ima formu cilindra dužine 21 metar i dijametar osnove 15 metara.

Detektori CMS i ATLAS su dizajnirani tako da pri sudaru dva snopа protona visokih inteziteta i na najvišim energijama do sada omoguće

identifikaciju i precizno merenje energije, porekla i pozicije poznatih čestica – miona, elektrona i fotona, kao i eventualno novih čestica.

Srpska istraživačka grupa (Institut Vinča i Fizički fakultet) od 1977. godine radi aktivno na eksperimentu CMS. Tri glavna zadatka su – analiza podataka koji se sakupljaju na hadronskom kolajderu, hardverski zadatak – primena različitih hardverskih podsistema kao što je kontrolni sistem detektora CMS, koji je u potpunosti, i hardverski i softverski, projektovan u Beogradu i ugrađen u CERN-u.

Sudar čestica

Eksperiment ATLAS je jedan od četiri velika detektora čestica na LHC. Po svojim dimenzijama i kompleksnosti predstavlja najveći detektor u fizici čestica koji je do sada izgrađen. Dugačak je 46 metara , visok 25 metara, ukupne težine 7.000 tona i ima oko 3.000 električnih kablova. ATLAS okuplja oko 3.000 istraživača i inženjera iz 174 laboratorije i 38 zemalja.

U fokusu naučnog programa ATLAS jeste i traganje za Higsovim bozonom koji moži da pruži odgovore na otvorena pitanja u fizici elemenatrnih čestica i kosmologiji.

Blic