Правна питања и одговори2019-01-09T22:42:40+01:00

Izmene zakona: Osnovcima najviše pet časova dnevno

Osnovci od petog do osmog razreda od sledeće školske godine imaće do pet časova nastave dnevno ili 25 nedeljno, umesto sadašnja 32, dok će oni od prvog do četvrtog imati najviše četiri 20 nedeljno za razliku od trenutna 23, predviđa usvojeni predlog zakona o osnovnom obrazovanju.

Klikni za uvećanje (+)

To znači da će osnovci biti rasterećeni za čak 20 odsto časova, a škole će, ukoliko imaju neke dodatne aktivnosti predviđene školskim programom, moći da organizuju još najviše tri časa nedeljno. Ovo je samo jedna od korenitih promena koje od naredne školske godine kroz nove zakone treba da zažive u obrazovnom sistemu.

– Doći ćemo u apsurdnu situaciju da ako slušamo zakon, ne poštujemo nastavne planove i programe. Broj časova koji zakon predviđa je dobar, ali pod hitno se nešto mora uraditi na reformi gradiva i organizaciji nastave – ističe Dragan Matijević, predsednik Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije.

Muhedin Fijuljanin, državni sekretar Ministarstva prosvete, kaže za “Blic” da ne samo da će uslediti reforma nastavnih programa, nego će naše obrazovanje morati da doživi jednu radikalniju transformaciju i u pogledu same nastave.

– To znači da će se nastava prilagoditi novim sistemima rada i tehnološkim dostignućima. Nastavni programi, s druge strane, biće usklađeni sa onim ciljevima, ishodima i postignućima učenika koji će ih najbolje uvesti u naredne cikluse obrazovanja ili u svet rada – priča Fijuljanin.

Osim smanjenja časova u osnovnim školama, čiji broj inače nije menjan decenijama, zakoni predviđaju da osnovci iz svakog predmeta u toku polugodišta moraju biti ocenjeni najmanje četiri puta da bi im se zaključila konačna ocena. Međutim, iz predmeta čiji čas imaju jednom nedeljno, biće im dovoljna samo jedna ocena u tromesečju. Takav slučaj biće sa, na primer, hemijom u šestom razredu.

Prosvetari podržavaju i zakonske odredbe, ali za neke nismo spremni.

– Čak 70 odsto škola u Beogradu nema kabinete, a svaka druga je bez sale za fizičko. Umesto da se ide korak po korak, država bi odmah da uvodi velike reforme, a da sve ostale probleme rešava u hodu. Sledi nam vrlo haotičan period – smatra Milorad Antić, predsednik Foruma srednjih stručnih škola.

Više od 5.000 prosvetara moraće da ode u penziju čim Zakon o osnovama sistema obrazovanja ove godine stupi na snagu. Njime je predviđeno da se svako ko ispunjava bar jedan od uslova, godine života ili godine staža mora penzionisati.

Blic

7.06. 2013.|Категорије: Актуелно|

Почиње летњи распуст

Завршава се школска година за основце и почиње најдужи, летњи распуст. Ученици средњих школа до одмора мораће да раде још једну седмицу.

Ученици основних школа данас завршавају са наставом и за њих почиње летњи распуст, док ће ученици средњих школа до одмора морати да раде још једну седмицу.

Skola.jpg

За ђаке у Војводини важи другачији школски календар, па се основци распуштају 12. јуна, а средњошколци 19. јуна.

Подела ђачких књижица је на Видовдан, 28. јуна.

Осмаци и матуранти гимназија и средњих стручних школа већ су на распусту и чекају их завршни испити и уписне активности за наставак школовања.

7.06. 2013.|Категорије: Актуелно|

Просечна зарада за април 2013. године

Петак, 24.5.2013. године – Просечна зарада исплаћена у априлу 2013. године у Републици Србији износи 64.249 динара. У односу на просечну зараду исплаћену у марту 2013. године, номинално је већа за 11,5%  а реално је већа за 10,6%, а у односу на просечну зараду исплаћену у априлу 2012. године, номинално је већа за 9,9%, а реално је мања за 1,3%.

Просечна зарада без пореза и доприноса исплаћена у априлу 2013. године у Републици Србији износи 46.530 динара. У односу на просечну зараду без пореза и доприноса исплаћену у марту 2013. године, номинално је већа за 11,6% и реално је већа за 10,7%, а у односу на просечну зараду без пореза и доприноса исплаћену у априлу 2012. номинално је већа за 10,2%, а реално је мања за 1,1%.

По регионима, за месец април 2013.  године исплаћене су просечне зараде у следећим износима:

Ниво

Зарада

Зарада без пореза и доприноса

Р. СРБИЈА

64.249

46.530

СРБИЈА – СЕВЕР

72.611

52.580

Београдски регион

79.025

57.149

Регион Војводине

65.245

47.484

СРБИЈА – ЈУГ

53.222

38.456

Регион Шумадије и Западне Србије

53.347

38.628

Регион Јужне и Источне Србије

53.070

38.244

Регион Косово и Метохија

…..

…..

 

Саопштење Републичког завода за статистику, број 133 од 24. 5. 2013.

Напомена: Републички завод за статистику од 1999. године не располаже подацима за АП Косово и Метохија, тако да они нису садржани у обухвату података за Републику Србију (укупно).

6.06. 2013.|Категорије: Актуелно|
Go to Top