ДАЧИЋ И ОБРАДОВИЋ С ДИПЛОМЦИМА ПОЛИЦИЈСКЕ АКАДЕМИЈЕ
Polaznicima Kriminalističko policijske akademije koji su diplomirali na master i specijalističkim studijama danas će svečano biti uručene diplome, u prisustvu ministara policije i prosvete.
Svečanosti će
prisustvovati ministar prosvete i nauke Žarko Obradović i zamenik premijera i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić, najavila su resorna ministarstva.
Kriminalističko policijska akademija je osnovana odlukom Vlade Srbije u julu 2006. godine, integracijom Više škole unutrašnjih poslova i Policijske akademije i njihov je pravni sledbenik.
Ta akademija je samostalna visokoškolska ustanova za sticanje akademskih i strukovnih studija svih nivoa za potrebe policijskog obrazovanja.
Na Akademiji se stiču i drugi oblici stručnog obrazovanja i usavršavanja od značaja za kriminalističko-policijske i bezbednosne poslove.
RTV
ОДСУСТВО МАЛИШАНА ОПРАВДАНО, ПРОДУЖЕНИ БОРАВАК РАДИ ЈОШ ДАНАС
Tokom vanredne situacije beogradski vrtići će obračunavati samo režijske troškove

Sekretarijat za dečju zaštitu grada Beograda uputio je dopis direktorima svih 17 predškolskih ustanova da se zbog proglašenja vanredne situacije u Republici Srbiji odsustvo dece iz vrtića smatra opravdanim, to jest da za vreme vanredne situacije treba obračunavati samo režijske troškove za dane odsustva deteta iz vrtića.
Gradska sekretarka za dečju zaštitu Ljiljana Jovčić napomenula je da su svi beogradski vrtići od juče otvoreni i da nema nikakvih problema u njihovom snabdevanju osnovnim životnim namirnicama, kao i da je znatno smanjen broje dece u odnosu na prethodnu nedelju.
– Prosečna prisutnost dece u beogradskim vrtićima iznosila je oko 20 procenata. U skladu sa brojem dece, u svim vrtićima se pravi organizacija rada i neće biti skraćenog radnog vremena. Pratićemo situaciju i kako roditelji budu dovodili decu, tako ćemo i prilagoditi rad vaspitača, napomenula je Jovčićeva.
Topli radijatori
Svi toplotni izvori Javnog komunalnog preduzeća „Beogradske elektrane“ i dalje su u dvadesetčetvoročasovnom režimu proizvodnje i distribucije toplotne energije. Kako saopštavaju iz ovog preduzeća, problema nema ni u proizvodnim pogonima niti na distributivnoj mreži. Zbog niskih spoljašnjih temperatura vazduha, ovaj režim rada bez prekida je na snazi od 25. januara, kako je i predviđeno gradskom odlukom o snabdevanju toplotnom energijom u ovakvim slučajevima. B. R.
Produženi boravak još danas
Produženi boravak u osnovnim školama biće organizovan još danas, a zbog malog odziva dežurstva se od sutra ukidaju, odlučeno je na sednici Štaba za vanredne situacije Beograda. Prema ranijoj odluci dežurstva su bila planirana do petka, ali je, nakon analize jučerašnje situacije, utvrđeno da potreba za organizovanjem produženog boravka postoji samo u 64 škole od 165 osnovnih škola, odnosno najčešće za jednog do dva učenika po školi, tako da će dežurstva, dok traje vanredna situacija, biti ukinuta.
Za nezaposlene
Nezaposlena lica sva redovna javljanja u Nacionalnoj službi za zapošljavanje koja su im zakazana u narednom periodu, zbog elementarnih nepogoda mogu obaviti po prestanku vanredne situacije, odnosno kada vremenski uslovi to budu dozvoljavali, saopštili su iz NSZ-a. Oni će, kako kažu, korisnicima u potpunosti izaći u susret za vreme trajanja vanredne situacije. N. R.
DANAS
УМАЛО МИ УБИЛИ СИНА У ШКОЛИ !
UNAKAZILI DEČAKA M. N. (15)
![]()
Njih 20 su ga tukli i pajserima. Toliko su ga udarali da mu se cela vilica pomerala i iz nje je lila krv, priča majka Sanja Nikolić
BEOGRAD – Poslali ga u školi, vratili ga prebijenog!
– Kad su iz škole javili da su nam napali sina, bila sam zaprepašćena. Nisam mogla da verujem! Prvo su mi rekli da je dobio šamar, ali onda smo došli u školu i videli da mu se cela vilica pomera i da iz nje lije krv. Bilo je stravično videti svoje dete u takvom stanju – kaže još uvek šokirana Sanja Nikolić (40), majka M. N. (15), koga je u petak u dvorištu Ekonomske škole „Nada Dimić“ u Zemunu pretukla grupa mladića.
Prema rečima roditelja, sukob između njihovog sina i njih započeo je sedam dana ranije na beogradskom splavu „Blej voč“.
– Grupa dečaka je tokom žurke napala druga našeg sina, a on je stao u njegovu odbranu. Onda su ga zvali da izađe napolje da se biju, ali on nije hteo. Kasnije je primio preteću poruku da se čuva jer znaju kako će ga naći, ali on to nije shvatio ozbiljno. Međutim, u petak je u školu došao jedan njegov poznanik i rekao mu da izađe napolje, što je on i učinio jer nije pretpostavio šta ga čeka. A tamo je bilo njih 20, neki su čak nosili i pajsere – objašnjava Vladimir Nikolić (42), otac nesrećnog dečaka, i dodaje da su mu tada polomili vilicu na dva mesta.
Ova agonija za roditelje se nastavlja jer njihovog sina tek čeka operacija i težak oporavak.
– U iščekivanju smo kako će se sve završiti. Rekli su nam da će najverovatnije smršati 20 kilograma jer će mu vilice biti spojene pa neće moći ništa da jede. U obrazu će imati slamčicu preko koje će dobijati tečnu hranu. On je sada u strahu, pokunjen je i trpi velike bolove. Uplašen je kakve će ovo posledice ostaviti. Želimo da za ovo čuju sva deca i roditelji, ali i vlasti, kako bi se odgovorni pronašli – naglašava majka sa suzama u očima.
Sad je sve na policiji!
Gradski Sekretarijat za obrazovanje je od direktorke Ekonomske škole „Nada Dimić“ dobio izveštaj o incidentu. U njemu je navedeno da je njihovog učenika grupa maloletnih lica, navodno iz Tehničke škole s Novog Beograda, napala i da je tom prilikom dobio udarac u vilicu.
– Sukob se na tome završio jer je učenik ušao u školu, a ustanova je obavestila policiju, roditelje, kao i Hitnu pomoć – navodi se u saopštenju. Iz Sekretarijata kažu da više ništa ne mogu da preduzmu povodom slučaja M. N. i da je sada sve na MUP.
KURIR
ДЕЦЕНИЈА НАЈСКУПЉЕГ ШКОЛОВАЊА “ ЗА БАЦАЊЕ“
Mladi ne mogu da nađu posao posle završene muzičke škole. – Ispisnica ne postoji. – Opisno ocenjivanje i punoletnih đaka

Zajednica koja okuplja 62 muzičke i četiri baletske škole ukazuje na probleme koji bi se mogli otkloniti izmenama zakona
Sa zvanjem muzičkog izvođača – džez muzike, klaviriste, horskog pevača… posle završene srednje muzičke škole, uprkos zavidnom obrazovanju, mladi ne mogu nigde da se zaposle. Zajednica muzičkih i baletskih škola nastoji da se njihovim maturantima omoguće dve godine dodatnog usavršavanja za određene profile da bi posle decenije najskupljeg školovanja mogli da dobiju stalan posao.
– Posle deset godina muzičkog ili baletskog obrazovanja navršeni srednjoškolci, uz sistematičan rad na metodici nastave, mogli bi da se zaposle u vrtiću kao edukatori. Sa srednjom školom solo pevanja mogu da rade kao horski pevači, ali njihovo znanje se baca umesto da se iskoristi. „Baca” se deset godina najskupljeg mogućeg školovanja sa 70 odsto individualne nastave. Pa i posle osnovnih studija, dakle 14 godina muzičkog obrazovanja, diplomci ne mogu da se zaposle – negoduje Mila Lacković, predsednik Zajednice muzičkih i baletskih škola Srbije, i direktor Muzičke škole „Kosta Manojlović”.
Nema izgleda da će se ovaj problem uskoro rešiti. Zajednica koja okuplja 62 muzičke i četiri baletske škole ukazuje i na višegodišnje probleme iz prakse koji bi se mogli otkloniti izmenama i dopunama zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju, međutim ne odlučuje o usvajanju primedaba. Ne ističe, ali i ne spori da „muzičke i baletske škole rade jednom nogom van zakona”.
Na primer deca odustaju od muzičkog ili baletskog školovanja, a ne postoji ispisnica da potvrdi da su napustila školu.
– Naše knjige i brojke mogu da budu dovedene pod sumnju. Problem je što nadležni uporno odbijaju da u zakon dopišu da učenik može da se ispiše iz osnovne muzičke ili baletske škole na zahtev roditelja, ukoliko je maloletan, ili na sopstveni zahtev ako je punoletan – objasnila je Mila Lacković.
Zbog prelaska u drugu školu, na primer iz beogradske „Mokranjac” u novosadsku „Isidor Bajić” osnovcima se izdaje – prevodnica, kao i „običnim” osmoletkama koje moraju da se završe.
– Događa se da dete dve godine svira gitaru bezuspešno, ne ide mu ni solfeđo, roditelji više ne mogu da plaćaju privatne časove i odustanu od školovanja. Konstatuje se koji je razred dete upisalo, ono ostaje u evidenciji, samo u napomeni stoji da je napustilo školu – objasnila je Snežana Anđelković, sekretar Muzičke škole „Stanković”.
Ako se to ne promeni direktori muzičkih škola, pritisnuti kompjuterskim povezivanjem škola u kojima svaki đak ima šifru, biće primorani da bar do kraja ove školske godine saopštavaju lažan broj učenika.
Čini se da niko nije ozbiljno shvatio primedbu Zajednice da bi učenik osnovne muzičke u dvogodišnjem i četvorogodišnjem trajanju, u prvom razredu trebalo da se ocenjuje numerički, a ne opisno kao što zakon nalaže da se ocenjuju svi prvaci.
– Nama đak prvog razreda može da ima od pet do 20 godina. Solo pevanje upisuju stariji od 18, kod kojih je prošlo „mutiranje” glasa. U prvom razredu, od dve godine osnovnog školovanja za solo pevače, njih ocenjujemo opisno zato što niko ne razmišlja o osobenostima muzičkih škola. A onda samo drugu godinu bodujemo za upis u srednju- pojasnila Lackovićeva.
Đak može da upiše srednju muzičku i ako nije završio redovnu osnovnu, pa ni osnovnu muzičku. Uslov je da položi ispit nivoa znanja koji odgovara zahtevima za kraj osnovne muzičke. Ako se usvoji novi predlog zakona o osnovnoj školi đaci će moći da po istom principu direktno upišu drugi ciklus obrazovanja (starije razrede) u muzičkim školama.
Često prvi razred srednje muzičke ili baletske upisuju đaci sedmog razreda redovne osnovne. Kad završe drugi srednje, završiće osmoletku polaganjem „male mature”. Navršeni četvrtaci muzičke mogu da upišu akademiju, iako su u to doba stekli znanje opšteobrazovnih predmeta za drugu godinu srednje.
– „Malu maturu” ne bodujemo. Kod nas u 50 odsto slučajeva deca opšte i muzičko obrazovanje stiču neparalelno. Krovnim zakonom omogućeno je da naši maturanti upisuju akademiju bez završenog opšteobrazovnog dela srednje škole – objasnila je Mila Lacković.
Fakultet muzičke umetnosti za upis ovih učenika traži od srednjih muzičkih škola uverenje da je učenik položio deo umetničke mature koji se odnosi na umetničke predmete, što Lackovićeva ističe kao dodatni razlog da se ova specifičnost reguliše zakonom.
Milenija Simić-Miladinović




