ОСНОВЦИ СА АУТИСТИЧНОМ ДЕЦОМ
Извор: РТВ
НОВИ САД -Стихови Љубивоја Ршумовића „Деце има разне, ал’ свако дете је личност, разлике нису казне, у разликама је наша сличност“ , који су мото Дечје недеље, на делу су и ван ове седмице у Друштву за подршку особама са аутизмом.
Како би се учила различитости, толеранцији и социјализацији, у оквиру пројекта „Растимо и учимо заједно“, ученици из ОШ „Милош Црњански“ у Новом Саду на креативним и забавним радионицама, од августа се друже са децом из тог друштва.
Позитивни ефекти видљиви су и код једних и код других.
ПРВАЦИ ЗАСАДИЛИ ДРВЕЋЕ У ГОРАНСКОМ ПАРКУ
Извор: РТВ
БЕЧЕЈ -Обичај да сваки разред ђака првака посади генерацијско дрво у Горанском парку у Бечеју постоји већ преко четири деценије.
Током тог времена парк је обогаћен за стотинак врста дрвећа а тачан број стабала знаће се тек након евиденције, која је први корак ка коначном уређењу тог природног драгуља у граду на Тиси који је неко време био запостављен.
СВЕТСКИ ДАН НАСТАВНИКА
РТВ
(слика из архиве)
Светски дан наставника, посвећен суштинској улози наставника у пружању релевантног и одговарајућег знања деци, младим људима и одраслима, обележава се данас.
Процењује се да у свету недостаје 10,3 милиона нових наставника да би се достигли међународно договорени образовни циљеви до 2015. године, објављено је прошле године, поводом 5. октобра, Светског дана наставника.
Међународне организације у прошлогодишњој поруци, апеловале су на владе, заједнице, националне и међународне институције широм света да обнове своју посвећеност наставницима, посебно у најсиромашнијим земљама и оним подручјима у којима су се дешавали конфликти или катастрофе.
Недостатак квалификованих учитеља један је од највећих изазова за постизање циљева Дакарског оквира за акцију „Образовање за све“, а на учитељску професију све више утичу и економске, социјалне, научне и технолошке потребе, као и насиље у школама.
tabla
Суочени са великим очекивањима, учитељи се често осећају потцењенима, без довољне подршке и лоше професионално опремљени да се носе са реалношћу средине у којој раде.
Најбољу почаст наставницима одаћемо ако им дамо пристојне радне услове – да испуне своју мисију у припреми млађих генерација да постану одговорни грађани, снабдевени знањем и вештинама како би обликовали одрживу будућност, наведено је у прошлогодишњој поруци руководства UNECSO-а, UNICEF-а, UNDP, MOR-а и Интернационале образовања.
Низак статус, мале плате и лоши радни услови нарушавају права наставника, а тиме обесхрабрују и талентоване младе људе да се придруже и остану у наставничкој професији.
Светски дан учитеља проглашен је 5. октобра 1993. године од Уједињених нација, а његов циљ је да истакне и нагласи улогу учитеља у образовању и развоју деце и истакне принципе и препоруке о положају учитеља и наставника.
Наставници у Србији свој дан обележавају у ишчекивању да им буду исплаћене заостале јубиларне награде и отпремнине.
Почетком ове школске године 158 наставника проглашено је технолошким вишком, а 2.682 радника остало без пуног фонда часова.
ПРИВАТНИ МЕДИЦИНСКИ ФАКУЛТЕТ ЈОШ БЕЗ ДОЗВОЛЕ
Privatni Američki medicinski fakultet postoji nekoliko godina u Beogradu, ali još nema akreditaciju, a njegov novi vlasnik obećava studentima da će učiniti sve da oni steknu priznatu diplomu, a ta ustanova dozvolu za rad.
Fakultet je, kako je rekla predsednica Komisije za akreditaciju i proveru kvaliteta Vera Vujčić, pod aktom upozorenja, jer nema rešeno pitanje nastavne baze za studente na praksi.
– Tom fakultetu je nekoliko puta produžavan rok za otklanjanje nedostataka – rekla je Vujčić i navela da su rokovi prošli i da će o toj ustanovi biti odlučivano do početka novembra
Vlasnik fakulteta, Mohamed Hemis, međutim, naveo je da je ta ustanova u međuvremenu ispunila sve što je komisija zahtevala i naglasio da ima puno administrativnih teškoća u celom poslu akreditacije fakulteta.
Školarina je do sada bila 5.000 evra, ubuduće će biti povećana u zavisnosti od toga da li školovanje traje četiri ili šest godina.
– Imamo ugovore sa kliničkim centrima i bolnicama širom Srbije, u Novom Sadu, Sremskoj Mitrovici, Smederevu, kao i nastavnu bazu u SAD – rekao je Hemis i naveo da fakultet na svim godinama studija ima oko 150 studenata.
Studenti su juče zvanično počeli novu školsku godinu, a vlasnik je istakao da ima puno zahteva stranih studenata da se ovde školuju, ali da čekaju vizu.
Prema rečima vlasnika, u pripremi je i osnivanje fakulteta za medicinske sestre, fakulteta za fizikalnu terapiju i rehabilitaciju i fakulteta veterinarske medicine.
Kao osnovnu prednost zaposleni na fakultetu ističu to što se radi po američkom programu, omogućena je specijalizacija u SAD, a radi se u malim grupama.
Suština je da se omogući studentima da, ukoliko žele specijaliziraju u SAD, u najboljim uslovima, i da se vraćaju kao odlični stručnjaci, rekao je Hemis i naveo da se specijalizacija može obaviti i u Srbiji.
Osim domaće akreditacije na tom fakutletu planiraju da dobiju akreditaciju od nadležnih američkih tela, a koncepcija fakulteta je da se prilagodi procesima globalizacije i primeni evropske i svetske standarde.
Nekoliko studenata u međuvremenu je diplomiralo, ali pošto su uglavnom iz susednih država, želeli bi da stažiraju u svojim gradovima, ali nailaze na probelme.
Studente, i zaposlene, kojih je prema rečima vlasnika više od 100, ipak najviše brine to što fakultet i dalje nije akreditovan i što ne znaju da li će sa diplomom te ustanove moći da se zaposle.
Hemis – nekadašnji beogradski student
Mohamed Hemis je američki državljanin iz Ilinoisa, inače poreklom iz Sirije i nekadašnji odličan student Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
BLIC
БРУЦОШИ УПОЗНАЛИ ДРУГОВЕ, АЛИ И ПРЕДАВАЊА
U Niš i Kragujevac stigli novi studeni
Kragujevački univerzitet i Niški univerzitet dobili su 7.680 novih studenata koji su se upisali u prvu godinu studija. Veliki broj njih imao je već prva predavanja, neki su se uselili i u studentske domove, a pored želje da što više nauče i dobiju diplomu, kažu da žele da steknu što više prijatelja i da su neke već upoznali.
Budući pravnici u Nišu već seli u klupe
– Bila sam đak generacije. Stigla sam juče i odmah našla nove drugarice. Ja sam iz Priboja i nikada nisam do sada bila u Kragujevcu. Ovo je za mene raj, ima svega, i pozorišta, i sportskih terena… I zabava je vrhunska. Nedostaje mi porodica, ali ne treba da brinu. Imam gde da spavam, šta da jedem. Volim prirodu, a lepše parkove od ovih u novom gradu nisam videla – kaže Božana Janjić, brucoškinja u Kragujevcu. Ona je u sobi studentskog doma sa Kristinom Lukić iz sela Kovačica kod Jagodine.
– Upisala sam Pravni fakultet. Bila sam ranije ovde, ali tek treba da se vidim sa drugarima koje sam u Kragujevcu upoznala ranije. Cilj mi je da završim fakultet sa što boljim ocenama i da postanem sudija – kaže Kristina.
Božana Janjić i Kristina Lukić
U sobi 306, na trećem spratu drugog paviljona, zatekli smo Aleksandru Aksić. Ona je u svoj novi dom došla iz Smederevske Palanke.
– Upisala sam Ekonomski fakultet. Bila sam odličan đak. Sve mi je lepo i novo. Rešila sam da završim ovu školu i da postanem privatnik. Biznis je ono što me zanima, ali bih volela da radim, ako se ukaže prilika, i u nekoj banci – kaže ona. S njom je, u istoj sobi, Milica Ljiljak. Iz istog su mesta i znaju se odranije.
– U Kragujevcu je najlepše to što ima puno mladih, lepih ljudi. Atmosfera je pozitivna, ima gde da se izađe, šta da se vidi – kaže Milica. Treća cimerka u istoj sobi je Sanja Belić. Došla je iz sela Ostre kod Mrčajevaca.
– Nikada do sada nisam bila u Kragujevcu. Malo sam zbunjena, nisam se još uvek snašla, ali vidim da su ljudi oko mene dobri i da hoće da mi pomognu. Porodica me je ispratila i rekla da treba da znam šta mi je činiti… Znam da očekuju da učim, da dajem ispite, ali su mi rekli da treba i da proživim sve što mi se nudi. Imam šansu, mogućnosti… Volela bih da radim u banci – kaže Sanja.
Na 13 fakulteta Univerziteta u Nišu ove školske godine upisano je 4.280 brucoša.
– Upisao sam ekonomiju, ali na samofinansiranju, tako da pre svega moram da učim mnogo kako bih uspeo da steknem uslov i da drugu godinu upišem na budžetu. Zaista se nadam da ću na fakultetu imati sve uslove, za sada su mi utisci dobri. U Nišu studira mnogo mojih drugarica i drugova iz Kruševca, tako da mi nije problem da se snađem. Sigurno je da ćemo se lepo družiti i provoditi, ali moram da učim jer samo stan plaćam 120 evra. Moji roditelji će mesečno morati da mi daju oko 350 evra, doduše sad je to nešto više jer moram da kupim udžbenike. Nadam se da ću sa diplomom ekonomije moći lako da se zaposlim – priča brucoš Stevan Jovanović iz Kruševca.
Nišlijka Jovana Đorđević kaže da su već imali prva predavanja na Pravnom fakultetu.
– Ovo je za nas sve novo, nije više kao u srednjoj školi. Mnogo nas je više, nije samo tridesetak đaka kao do sada. Već su nam objasnili da ćemo studirati po principima Bolonjske deklaracije, što treba da nam olakša učenje. Nadam se da ću biti uspešna tokom studija i da ću završiti u roku. Sviđa mi se što ima puno koleginica i kolega iz drugih gradova, mada se još ne znamo jer su studije tek počele – veli Jovana.
Ivani Zlatić iz Majdanpeka jako se dopada Niš i srećna je što će tokom studiranja moći da živi u ovom gradu.
Studenti kažu da na studijama nije mnogo lošije nego kod kuće
– Volim hemiju i zato se nisam dvoumila šta ću studirati. Bila sam odličan đak, i zaista se nadam da ću biti i veoma uspešna na studijama. I da ću se lako zaposliti. Za sada je u Nišu sve odlično, iznajmila sam stan sa drugaricom u blizini fakulteta. Zajedno plaćamo 150 evra, plus troškovi, tako da nije premnogo. Ja volim Niš i sigurna sam da ću ovde provesti lepe godine svog života, jer je ovo mnogo veći grad od Majdanpeka i pruža mnogo veće mogućnosti. U Nišu ima gde da se izađe i da se prošeta – priča Ivana.
Mariji Radisavljević iz Zaječara cilj je da uspešno položi sve ispite na prvoj godini Pravnog fakulteta kako bi studirala o trošku države.
– Nije dobro što nisam uspela da se upišem na budžet, zato ću sve uraditi da drugu godinu studiram bez plaćanja. Ako moram da plaćam iznajmljivanje stana, hranu i sve druge troškove, ne moram da dajem pare za školarinu. Nadam se da ću uspešno studirati i da ću završiti fakultet u roku sa dobrim prosekom, što će mi dati više šansi da se zaposlim. Očekujem da ćemo se lepo družiti sa kolegama i da ću tokom studiranja steći mnogo novih prijatelja – kaže Marija.
blic