СТОТИНУ ПРОСВЕТНИХ РАДНИКА НА „ЧЕКАЊУ“
Manja odeljenja neće biti ugrožena: Zoran Kostić

Zoran Kostić, pomoćnik ministra prosvete i nauke, o efektima racionalizacije u obrazovanju
Beograd – U obrazovnom sistemu Srbije trenutno ima 2.682 zaposlena bez punog fonda časova. Početkom septembra prošle godine bilo ih je 4.887, uključujući i neraspoređene iz dve prethodne školske godine, ali je zahvaljujući procesu raspoređivanja, 2.205 zaposlenih dopunilo normu časova
– Početkom ove školske godine bilo je i 158 tehnoloških viškova bez ijednog časa, ali da je do sada raspoređeno 58 zaposlenih sa punim radnim vremenom, i to na upražnjena mesta onih koji su u međuvremenu otišli u penziju. Do sada je otpremninu dobilo 185 zaposlenih, koji su u potpunosti ostali bez norme i njihova radna mesta su ugašena – sumira za Danas rezultate racionalizacije u obrazovanju Zoran Kostić, pomoćnik ministra prosvete i nauke.
On ističe da će Ministarstvo nastaviti racionalizaciju kroz smanjivanje broja odeljenja, broja zaposlenih i mrežu škola do 2014. godine, kada se prelazi na nov sistem finansiranja „po glavi“ učenika.
– U međuvremenu se rade kapitacione formule. Odabrano je 16 opština koje rade na razvijanju tih individualnih formula. Biće ih više, kako bismo obuhvatili sve slučajeve koji nam prave probleme, kao što su, recimo, odeljenja u kojima se školuju učenici pripadnici nacionalnih manjima ili odeljenja sa malim brojem đaka. Ne želimo da takve škole budu ugašene. Nadamo se da će formule biti gotove do kraja ove godine, kako bismo prešli na pilot program po njima – kaže Kostić i dodaje da će prelaskom na nov sistem finansiranja broj tehnoloških viškova možda biti veći, ali će Vlada obezbediti sredstva za socijalni program.
Objašnjavajući kakve novine donosi sistem finansiranja prema broju učenika, naš sagovornik ističe da će se i ubuduće deo sredstava za obrazovanje obezbeđivati iz republičkog budžeta, a da će deo rashoda škola pokrivati lokalne samouprave.
– Iznos sredstava koje će škola dobiti po učeniku iz budžeta ne može biti jedinstven i prevashodno će se razlikovati prema nivou obrazovanja i prema postojećim specifičnostima, imajući u vidu razlike između obrazovnih ciklusa (pripremni predškolski program, osnovno i srednje obrazovanje), ali i razlike koje postoje unutar samog obrazovnog ciklusa. To konkretno u osnovnom obrazovanju znači da će iznos sredstava, koje će škola dobiti po učeniku koji pohađa nastavu od petog do osmog razreda, biti veći od iznosa koji se dobija po osnovu učenika koji pohađaju nastavu od prvog do četvrtog razreda. U srednjem obrazovanju iznos sredstava koje će škola dobiti zavisiće od složenosti nastavnih planova i programa i od nastavnog procesa u pojedinim oblastima srednjeg stručnog i gimnazijskog obrazovanja – navodi Kostić.
On naglašava da novi sistem finansiranja neće ugroziti opstanak škola u opštinama u kojima je razuđena mreža obrazovnih ustanova i gde postoje brojna izdvojena odeljenja sa malim brojem učenika.
– Iako je broj upisanih učenika prvenstveni osnov za izračunavanje iznosa budžetskih sredstava koja će biti transferisana za finansiranje škola, neophodno je uključiti i stepen ekonomskog razvoja lokalne samouprave, gustinu naseljenosti, kvalitet puteva, nastavu na jezicima manjina, kao broj učenika za koje se donosi poseban individualni obrazovni program – kaže Kostić.
Dobit za škole
Na pitanje šta novi sistem finansiranja znači za određenu školu, Kostić kaže da to znači veću fleksibilnost u upravljanju sredstvima na nivou škole i mogućnost ulaganja dela dobijenih sredstava iz budžeta u razvojne programe, u skladu sa prioritetima i specifičnostima same škole. S druge strane, novi sistem finansiranja podrazumeva veću odgovornost predstavnika lokalne samouprave i direktora škole u cilju unapređenja obrazovnog procesa i dostizanja postavljenih standarda.
DANAS
ЗИМА ОШТЕТИЛА ШКОЛУ У БАНАТСКОМ АРАНЂЕЛОВУ
РТВ
Како истичу у школи, неопходна је помоћ надлежних да би се овај објекат реновирао.
ДРЖАВА ЋЕ ОБНОВИТИ ШКОЛУ У РЕКОВЦУ

ministarstvo prosvete РЕКОВАЦ –
Министар просвете и науке Жарко Обрадовић изјавио је данас у Рековцу да ће Министарство финансирати радове на поправци Пољопривредно-ветеринарске школе у овом граду, која је демолирана јуче приликом експлозије котла, а није било повређених ученика.

Зграда Пољопривредно-ветеринарска школа неће бити у догледно време способна за одржавање наставе, рекао је Обрадовић, али и најавио да ће настава у среду почети у основној школи, чија је зграда непосредно уз Пољопривредно-ветеринарску школу.
Направили смо план. У згради основне школе има простора за ђаке обе школе. Основци ће похађати наставу пре подне, а ученици пољопривредне школе после подне, казао је министар просвете.
Према његовим речима, у току сутрашњег дана општина направити пећи и очистити оџаке.
Обрадовић, који је у пратњи председника општине Драгана Продановића посетио демолирану школу, додао је да истражни органи још раде свој посао.
Министар је напоменуо да је котао који је експлодирао имао тростепени систем заштите, „и врло је важно да утврдимо да ли је грешка у инсталацијама или људски фактор“.
Према његовим речима, котао који је експлодирао направљен је пре само месец дана и још су важеће гаранције извођача.
Када истражни органи заврше свој посао, у средњој школи ћемо оспособити просторије које су сада под срчом и шутом и кренуће настава у њима. Онда ћемо направити план да до почетка нове школске године све буде спремно за нормалну настава у Пољопривредно-ветеринарској школи, са новим котлом, казао је он.
Најважније да у експлозији није било тешко повређених и да су лакше повређени добро, казао је Обрадовић.
Експлозија котла догодила се јуче око 10 сати. Четири лица су лакше повређена.
На згради је, према слободној процени начелника школске управе за поморавски округ Животе Старчевића, уништено 80 одсто столарије и око 50 одсто крова.
RTV
ОБРАДОВИЋ: СТУДЕНТИМА ЈАКА ТРОЈКА
Žarko Obradović očekuje lošiju ocenu za reformu visokog obrazovanja: Tražiću od fakulteta da daju svoju ocenu da li je proces reforme urađen ili ne
Žarko Obradović
SRBIJA će na predstojećoj konferenciji ministara obrazovanja zemalja koje primenjuju Bolonjsku deklaraciju dobiti lošiju ocenu za ostvarene rezultate u reformi visokoškolskog obrazovanja u odnosu na 2009. godinu, izjavio je ministar prosvete i nauke Žarko Obradović.
Prema njegovim rečima, Srbija će na predstojećoj konferenciji dobiti ocenu 3,11, na prethodnoj konferenciji u Luvenu 2009. godine dobili smo ocenu 3,8 (od 46 zemalja zauzeli smo 24. mesto), a 2007. u Londonu smo sa ocenom 4 bili među prvih deset zemalja.
Ocena će biti zvanično saopštena na ministarskoj konferenciji u Bukureštu za oko mesec dana, a kako je rekao ministar Obradović, nekoliko je razloga za lošiji plasman. Ministar je objasnio da su razlozi lošije ocene nedovoljno učešće studenata u procesima reforme u visokom obrazovanju, to što Komisija za akreditaciju i proveru kvaliteta nije postala punopravni član ENKVA evropske asocijacije, a nismo uradili dovoljno ni u oblasti celoživotnog učenja. Međutim, prema njegovim rečima, u nekim oblastima smo napredovali i dobili bolju ocenu nego pre, ali neke, kako je rekao, očigledno nismo dovoljno savladali.
Obradović je naveo da je, povodom akcije potpisivanja peticije studenata za izmenu Zakona o visokom obrazovanju, razgovarao sa predstavnicima Studentske konferencije univerziteta Srbije, koja je inicijator izmena tog propisa.
– Tražiću od fakulteta da daju svoju ocenu da li je proces reforme urađen ili ne, kakav je stepen opterećenosti studenata, odnosno tražiću da se veća fakulteta izjasne o onome što studenti postavljaju kao problem – rekao je Obradović.
PROLAZNOST
Žarko Obradović je najavio da će u dogovoru sa rektorima univerziteta biti sačinjena analiza prolaznosti studenata od donošenja Zakona o visokom obrazovanju i naveo da je transparentnost rada fakulteta loša strana sistema, jer, kako kaže, studenti nemaju mogućnost na fakultetu da vide na šta se troši novac koji država daje fakultetima.
VEČERNJE NOVOSTI
ПЛАТА НАСТАВНИКА ПО БРОЈУ ЂАКА
Novi model finansiranja škola po broju učenika, koje priprema Ministarstvo, doneće viškove u prosveti. Očekuje se smanjenje broja odeljenja, škola, a samim tim i predavača
Školski sistem mora da bude racionalizovan
BROJ nastavnika od školske 2014/2015. godine biće značajno manji, a oni koji zadrže dnevnike biće plaćeni u zavisnosti od usavršavanja, kvaliteta rada i uspeha njihovih đaka. Tada će početi plaćanje ”po glavi učenika”, biće smanjen broj odeljenja, škola, a samim tim i predavača. Prema broju đaka određivaće se sredstva koje neka škola, a onda i nastavnik dobijaju svakog meseca.
Za pilot projekat odabrano je 16 opština i gradova i oni su krajem 2011. godine već počeli da se pripremaju i da traže najbolju formulu plaćanja nastavnika.
– Pripremaju se da bi započeli pilot projekat ”per kapita” finansiranja (po glavi učenika) – objašnjava Zoran Kostić, pomoćnik ministra prosvete i nauke. – Imamo problem sa krajevima u kojima su odeljenja sa malim brojem učenika, iz demografskih razloga, ili je reč o đacima koji uče na jezicima nacionalnih manjina. Ne želimo da ona budu ugašena, pa se sada traži najbolji model plaćanja.
RAZREDI PRAZNIJI, KASA PUNIJA IAKO se svake godine rađa manje dece, pa se smanjuje i broj đaka, a racionalizacijom se umanjuje i broj nastavnika – prosvetni budžet trebalo bi narednih godina da bude puniji. Strategijom obrazovanja do 2020. godine predviđeno je da se umesto sadašnjih 4,5 odsto, za školstvo izdvaja šest odsto BDP.
A do 2014. godine školski sistem mora da bude racionalizovan.
– Do sada je ovim procesom ugašeno 1.585 odeljenja. Ali, i dalje imamo 4.000 razreda sa desetak ili manje učenika – objašnjava Kostić. – Uspeli smo da broj delimičnih tehnoloških viškova sa 4.500 u septembru gotovo prepolovimo.
A kada počne plaćanje po glavi učenika broj tehnoloških viškova biće znatno veći. Za njih će, najavljuje Kostić, Vlada obezbediti sredstva za socijalne programe.
I ministar prosvete i nauke Žarko Obradović najavio je u petak na prosvetnoj konferenciji u Sava centru da će novi model plaćanja doneti nove viškove.
– Stanjem u pogledu efikasnosti, pogotovo sa aspekta broja zaposlenih ne možemo da budemo zadovoljni. Još imamo 2.682 nastavnika bez dela norme i oko 100 neraspoređenih – rekao je Obradović.
VEČERNJE NOVOSTI



