ПЕДАГОШКИ ФАКУЛТЕТ СМАЊИО ШКОЛАРИНУ НА 12.500 ДИНАТА
РТВ
Педагошки факултет у Сомбору је прва високошколска установа у Србији која је подржала захтеве студената и на предлог декана Александра Петојевића умањила школарину за самофинансирајуће студенте са 50.000 на свега 12.500 динара.
„Професори универзитета морају да деле судбину својих студената и не можемо се понашати као да живимо у другој земљи. Материјална ситуација наших студената и њихових родитеља је изузетно тешка и надам се да ће и остали факултети кренути нашим примером“, рекао је декан Петојевић за РТВ
Право на мању школарину има 134 од 800 студената колико похађа Педагошки факултет и они су са одобравањем поздравили одлуку декана коју у среду треба да потврди Савет факултета
Каса факултета ће због умањене школарине бити лакша за пет милиона динара, али то, према речима декана Петојевића, неће утицати на квалитет наставног процеса.
РОДИТЕЉЕ БАШ БРИГА ДА ЛИ СЕ ЊИХОВА ДЕЦА КОРИСТЕ ДРОГУ
Na tribini o štetnom dejstvu upotrebe psihoaktivnih sredstava organizovanoj za roditelje učenika drugog razreda Srednje ekonomske škole u Loznici od 250 pozvanih roditelja došla su samo dva!

Bez podrške roditelja: Đaci prepušteni sami sebi
Predavanje je deo projekta „Loznica bezbedan grad“, koji je u junu započeo gradski Savet za bezbednost, ali Lozničanima očigledno nije mnogo interesantan iako se tiče njihove dece.
– Cilj je da se ukaže na štetan uticaj psihoaktivnih supstanci i faktore rizika za nastanak bolesti zavisnosti, od alkohola preko marihuane do najtežih droga. Održali smo predavanja za oko hiljadu srednjoškolaca i mladi su bili veoma zainteresovani. Nedavno smo organizovali prvu takvu tribinu za roditelje i poslali 250 poziva. Imali smo neverovatno slab odziv jer su došla samo dva roditelja. Nismo očekivali da svi dođu, ali ni ovako neshvatljivu nezainteresovanost – kaže Radosav Jošić, predsednik gradskog Saveta za bezbednost.
Direktor Srednje ekonomske škole Zvonko Kostić sve ovo objašnjava načinom razmišljanja roditelja.
– Roditelji vaspitavaju decu kao što su i njih vaspitavali, a ne u skladu sa trenutkom u kome živimo. Ovoga puta Grad je organizovao predavanje, škola obezbedila prostor, ali su roditelji zakazali detetu“ – kaže on.
S. M. T.
ДРЖАО МИ ЈЕ НОЖ ПОД ГРЛОМ И УРЛИКАО: КУРВО, ПЛАТИЋЕШ!
Ludilo bez granica Napad na profesorku VII beogradske gimnazije

Profesorku fizike u Sedmoj beogradskoj gimnaziji Gordanu Fržović (39) nožem je napao maskirani mladić dok je čekala lift u svojoj zgradi i isekao je po ruci.
Profesorka je gotovo sigurna da je napadač učenik nezadovoljan ocenom ili prijatelj nekog od takvih đaka.
Napad se dogodio pre dva dana u ulazu zgrade u beogradskom naselju Mirijevo. Gordanu je od težih posledica spasao slučajni prolaznik jer je napadač pobegao kada se ovaj pojavio.
Pomogao prolaznik
Kako za Press priča profesorka, ona je pokušala da se suprotstavi maskiranom nasilniku koji je, posle kraćeg rvanja u hodniku, uspeo da je izvuče ispred zgrade preteći joj: „Kurvo, platićeš mi za sve!“ Posle poziva u pomoć, pritrčao joj je jedan prolaznik, dok je napadač pobegao prema soliterima u Ulici 16. oktobra. Gordana je kolima Hitne pomoći prebačena u Urgentni centar, gde joj je konstatovana posekotina na levoj šaci naneta nožem. Rana je previjena i ona je otpuštena na kućno lečenje.
Profesorka Fržović kaže da je u proteklih nedelju dana dobijala pozive sa skrivenog broja telefona, ali da je sagovornik sa druge strane samo ćutao. Sigurna je da se iza napada krije učenik nezadovoljan ocenom ili prijatelj nekog problematičnog đaka, koji je pokušao da je zaplaši, s obzirom na to da ne postoji baš nijedan drugi razlog zbog kojeg bi je neko napao.
Napadač uhapšen
Policija je, kako Press saznaje, juče posle podne uhapsila napadača na profesorku. Ipak, njegov identitet ostaće tajna do ponedeljka, za kada je Fržovićeva pozvana u policiju na takozvano prepoznavanje.
– Napadnuta sam u četvrtak u 19.50 časova, po povratku iz škole. Mladić obučen u crnu trenerku sa kapuljačom i crvenim šalom preko lica stajao je u hodniku pored poštanskih sandučića. Kroz glavu mi je proletelo: „Ko li je ovaj, šta radi u našoj zgradi?“, i odmah posle toga je usledio napad. Kada sam prišla vratima lifta, odjednom mi se stvorio iza leđa i desnom rukom me stegao preko grudi, dok mi je drugom stavio kuhinjski nož pod grlo. Rekao je: „Kurvo, platićeš mi za sve!“ Uspela sam da mu se suprotstavim jer je izuzetno mršav, ali ipak nisam mogla da se oslobodim – prepričava Gordana dramu koju je preživela.
Fržović kaže da se branila na sve načine.
– Počela sam da vrištim, prvo jedva čujno, pa sve jače i jače. Međutim, mladić me je i dalje čvrsto stezao rukama i izvukao ispred zgrade na izlaz za parking. Nastavila sam da vičem: „Ima li koga? Da li me neko čuje?“, jer sam u momentu pomislila da hoće da me baci sa stepenica na parking, sa visine od oko dva-tri metra. Usled rvanja sam pala na kolena, ali je u tom trenutku iz obližnjeg „Maksija“ izašao mladić i potrčao mi u pomoć. Vikao je: „Pusti je, pusti je!“, i neprekidno ga psovao, posle čega me je nasilnik pustio. Potom je potrčao nekoliko metara, a onda odjednom usporio, stavio ruke u džepove i hladnokrvno otišao – priča povređena profesorka.
Neviđena drskost
Ona navodi da je bila šokirana drskošću napadača.
– Otvoreno pričam o napadu jer ovako nešto može da se desi svakom! Nemam avione i kamione, niti ikome nešto dugujem, stvarno je neverovatno da je neko bio spreman da potegne nož na mene zbog loše ocene ili nečeg sličnog. Živim sa sinom koji ide u sedmi razred i bratom, i glavni sam im oslonac. Slovim za strogu, ali pravičnu profesorku. Razredna sam odeljenju trećeg razreda i zalažem se za svakog učenika. Neposredno pre napada imala sam „otvorena vrata“, međutim, roditelji kod mene mogu da dođu i mimo toga i uvek sam spremna na saradnju. U Sedmoj gimnaziji radim od njenog osnivanja, 2001. godine. Posle napada su me zvale i kolege i đaci, i svi su mi pružili podršku. Direktorki sam javila da neću ići na bolovanje jer se upravo završava prvo tromesečje i mnoga deca tek treba da odgovaraju i poprave ocene. U ponedeljak se vraćam – kaže Fržovićeva.
Snežana Stojanović
JAСНА ПОБЕДИЛА – ДИРЕКТОРКА ШКОЛЕ ОБЕЋАЛА ОСТАВКУ
izvestan Odlazak direktorke koja je zataŠkala zlostavljanje devojčice

Veliki pomak – Hrabrost devojčice iz OŠ „Bora Stanković“ koju su vršnjaci godinama maltretirali i odluka roditelja da javno progovore, uz podršku Pressa, razbili najveću tabu temu srpskog školstva
Slučaj zlostavljanja desetogodišnje Jasne Živković u OŠ „Bora Stanković“ u Beogradu mora da bude rasvetljen do kraja da bi se videlo ko je i zbog čega prikrivao informacije, poručuje za Press ministar prosvete Žarko Obradović.
Tako se, konačno, posle četiri dana, u slučaj uključio i ministar prosvete. Mala Jasna za to vreme i dalje ne ide u školu, a roditelji koji su rešili da prekinu višegodišnju agoniju i javno progovore o najmračnijoj strani srpskog školstva i potraže pomoć od medija i javnosti, u trenutku kada su im svi drugi okrenuli leđa, s pravom strepe da će ovaj slučaj, kao i mnogi pre njega, biti zataškan.
Jasnu Živković vršnjaci su verbalno i fizički maltretirali samo zato što je mršava. Obarali su je na klupu, vezivali joj kosu za nogare, davili pertlom, udarali u glavu i stomak, šutirali je, pretili joj mafijom… Na sve to, kako kažu roditelji, učiteljici i direktorki škole jedino je bilo važno da se ne sazna šta se dešava unutar ustanove koja, bar na papiru, ima naziv obrazovna.

Kako je istina izašla na videlo
Da je vrag odneo šalu i da će na kraju, posle upornog višednevnog insistiranja Pressa, sve izaći na videlo, shvatila je izgleda i direktorka škole Zdravka Marjanović, koja nam je juče rekla da njena ostavka nije sporna i da će je podneti onog trenutka kad joj bude dostavljen originalni zahtev roditelja iz 2009. godine u kom traže premeštaj devojčice u drugo odeljenje zbog zlostavljanja. Ona je, da podsetimo, danima negirala da takav zahtev postoji, iako ga roditelji poseduju, u šta se novinarka Pressa i lično uverila. Za to vreme mala Jasna i dalje ne ide u školu.
Vrag je odneo šalu
Prosvetna inspekcija ustanovila je da je u delovodnim knjigama škole zavedeno da su roditelji tražili premeštaj devojčice još u septembru 2009, doslovce navodeći da su Jasnu maltretirali i vezivali za klupu. S obzirom na to da u dokumentaciji škole inspektori nisu našli primerak tog zahteva (pošto jedan ostaje roditeljima, a drugi školi), tražili su ga od direktorke, ali uzalud.
Direktorka škole Zdravka Marjanović potvrdila je juče za Press da je pretražila svu školsku dokumentaciju, ali da zahtev nije našla.
– Delovodni broj postoji, delovodna knjiga takođe, ali zahteva nema. Svi dokumenti, pre i posle njega, koji su zavedeni su tu, samo on nije. To znači da ga je iznela bivša sekretarka škole. Moraju da postoje dva primerka. Jedan kod roditelja, a drugi kod nas – kaže Marjanovićeva.
Na pitanje da li će podneti ostavku, s obzirom na to da je uhvaćena u laži jer je tvrdila da roditelji zahtev nisu ni podneli, ona kaže da to nije sporno.
– Ako mi donesete taj dokument, podneću ostavku. Neka dođu roditelji i neka ga donesu. Ne moraju ni meni. Neka ga odnesu u Policijsku stanicu Voždovac, a ja ću da odnesem delovodnu knjigu. Moja ostavka nije sporna, ionako sam namoljena da ostanem u drugom mandatu.
Sprega direktora i školskih odbora
Predsednica Foruma beogradskih osnovnih škola Radmila Dodić kaže da se direktor škole može smeniti na dva načina.
– Jedan je da školski odbor pokrene proceduru za smenu direktora, a drugi, da na osnovu nalaza inspekcije ministar donese odluku o smeni ili suspenziji – objasnila je Dodićeva, i dodala da maltene svi direktori imaju u školskom odboru svoje ljude:
– Pošto su to neplaćene funkcije, retko ko želi da ih prihvati. Obično direktor predloži koji su to nastavnici, koji kasnije uvek glasaju za njega. Onda ti nastavnici ubace u odbor roditelje iz saveta, a direktor na taj način obezbedi većinu.
Imam i pritisak porodice da se više ne izlažem ovakvim neprijatnostima – tvrdi Marjanovićeva.
Ministar prosvete Žarko Obradović za Press je rekao da mu je veoma stalo da sazna ko je i zašto prikrivao podatke o tome da je desetogodišnja devojčicama četiri godine zlostavljana u školi i da će insistirati da se slučaj rasvetli do kraja.
On, ipak, kaže da ministar ne postavlja i ne smenjuje direktore, već da to radi školski odbor.
– Sada je na inspekciji da reaguje, a mi ćemo, što se ovog slučaja tiče, do kraja istražiti šta je i kako bilo. Stvarno nam je stalo da rasvetlimo ceo slučaj i vidimo ko je i zbog čega prikrivao informacije – naveo je Obradović.
Posao za policiju
Press je juče i prosvetnoj inspekciji poslao kopiju zahteva roditelja male Jasne, iz kog se jasno vidi da su odavno prijavili maltretiranje svog deteta, ali da niko na to nije reagovao.
– Roditelji su taj dokument pokazali na televiziji, ali se inspekcija prvi put susreće sa njim. Sve to unosi jedan nov momenat u celu priču. Utvrdićemo da li je neko, i ko, to skrivao. Inspekcija je ponovo u školi, utvrđuju se svi navodi, a dobićemo i izveštaj od MUP-a. Protiv dečaka koji je nedavno udario devojčicu pokrenut je disciplinski postupak – objašnjava republički prosvetni inspektor Velimir Tmušić.
Pomoćnica gradskog sekretara za obrazovanje, zadužena za inspekcijski nadzor, Verica Kovačević tvrdi da će direktorka škole morati da objasni šta se dogodilo sa primerkom zahteva koji je trebalo da bude u školskoj dokumentaciji.
– To je sad stvar za policiju. Mi smo uvidom u delovodnu knjigu konstatovali da je školi podnet zahtev, ali taj dokument u školi ne postoji – kaže Kovačevićeva.
U rasvetljavanju slučaja uključila se i Kancelarija zaštitnika građana, koja je pokrenula postupak kontrole u školi „Bora Stanković“ na Banjici.
Ljubinka Račić
РАСПОРЕД ЧАСОВА НА ШТЕТУ ЂАКА
РТС
(архивска фотографија)
Наставници често праве распоред часова према себи, а на штету ђака, кажу у Инспекцији Министарства просвете. Предмета у школама има много, па је и израда доброг распореда часова, који ће одговарати свима, често неизводљива, кажу запослени у школама.
Најчешћи разлози за лоше резултате ученика или дисциплинске проблеме су преобимно градиво, лоша предавања и неозбиљности ђака. Понекад томе доприноси и распоред, по којем, на пример, ученици петог и шестог разреда имају и више од шест часова дневно.
Иако се распоред мења током школске године, распореди су увек пуни, па има дана од којих ђаци стрепе, али и оних када им време брзо прође. Поједини ђаци кажу да је проблем што се распоред прави онако како наставницима одговара.
Запослени подсећају да предмета има много, па је и израда доброг распореда часова који ће одговарати свима, често неизводљива.
Сузана Ђеретић из Основне школе „Вук Караџић“ каже да је распоред часова веома тешко направити, јер мора да се води рачуна о обе стране у наставном процесу.
„Распоред обично прави наставник који у томе има искуства, а проблем се јави када наставници раде у две или три школе“, истиче Ђеретићева.
„Води се рачуна о деци, али можда мало мање, јер је наставник ту одговорно лице које има своје радне обавезе“, наводи Мирјана Бићанин, директорка Основне школе „Дринка Павловић“. Она додаје да ће се деца пре прилагодити распореду него запослени с обзиром на то да немају друге обавезе сем школе.
Због тога, често, деца имају двочас из једног предмета, или су захтевнији предмети у истом дану.
Школски психолог Љиљана Филиповић каже да су непосредне последице то што су деца уморна, деконцентрисана, а самим тим слабије разумеју и прихватају градиво.
„Понекад су им идеална решења бежање са часова да би себе растеретили обавеза које су им за тај дан претешке“, истиче Филиповићева.
У Инспекцији потврђују оно што и сама деца примећују, да наставници често направе распоред према себи, а на штету ђака.
„Деси се да професор током радне недеље себе ослободи једног радног дана, а има пун фонд часова. У свим овим случајевима налажемо директору као одговорном лицу да то исправи“, истиче Велимир Тмушић, начелник Инспекције Министарства просвете и науке.
Инспектори кажу да иако не постоји подела на тешке и лаке предмете, обавезе треба да буду што правилније распоређене. У данима када деца већ имају шест часова, кажу, не би требало да буде било каквих додатних часова.
РТС