OПШТИНАРИМА БОНУСИ, А ШКОЛЕ БЕЗ ГРЕЈАЊА
Bahatost opštinskih vlasti u gradovima Srbije

Rasipnički – Da se novac iz opštinskih kasa neracionalno troši pokazuje primer Kuršumlije, gde su službenike častili 13. platom, a zaboravili da nabave ugalj za škole
Dok su se kuršumlijski đaci pred Novu godinu smrzavali u hladnim učionicama jer škole nisu imale para za ugalj, opštinske vlasti častile su svoje zaposlene 13. platom. Tako je slučaj „Kuršumlija“, koji je otkrio Press, jedan od najdrastičnijih primera beskrupuloznog trošenja novca iz lokalne kase.
Pri donošenju odluke nadležnih u opštini Kuršumlija da se na dodatne zarade službenika iz budžeta potroše četiri miliona dinara očigledno se nije vodilo računa o interesima većine građana Kuršumlije. Taj novac je mogao da se upotrebi, na primer, za nabavku uglja za škole jer je Gimnazija u Kuršumliji ostala bez grejanja, a u osnovnim školama zalihe su bile na izdisaju.
Kuršumlijske vlasti: Nije sve baš tako, dali smo novac i ugroženima
U opštini Kuršumlija kažu da su deo viška iz budžeta dali i socijalno ugroženima, nezaposlenima i onima kojima su preduzeća u stečaju.
– Ukupno 700 takvih ljudi u našoj opštini primilo je pred praznike neku vrstu novčane pomoći. I to je nešto. Pokušavaćemo i dalje, shodno mogućnostima, da svima izađemo u susret – kratko su objasnili čelnici kuršumlijske vlasti.
– Morali smo da skratimo časove na trideset minuta, kako bi se nastava nekako održala. Sa četiri miliona dinara ovaj problem mogao je biti rešen – složili su se direktori kuršumlijskih škola.

Beograd slao pomoć
U razgovoru sa žiteljima Kuršumlije saznali smo i da je novac iz opštinskog budžeta mogao da se upotrebi za popravku krova i potkrovlja zgrade u kojoj su smešteni Crveni krst i Centar za socijalni rad, a koji su pre tri godine oštećeni pri udaru groma. Međutim, novac za sanaciju ovog objekta izdvojio je grad Beograd, i to 2,5 miliona dinara. Takođe, Beograd je donirao još dva miliona dinara za rad Narodne kuhinje u Kuršumliji, koja je bila pred zatvaranjem.
– Bilo bi dobro da su od tog novca asfaltirali nekoliko ulica u gradu ili uredili deo vodovodne i kanalizacione mreže. Na takvu obnovu čekamo godinama, a to je sada moglo da se završi – kaže jedan od odbornika u Skupštini Kuršumlije.
Da je novac iz opštinske kase mogao pametnije da se iskoristi ukazuje i opštinski odbornik Radoljub Vidić.
– U Osnovnoj školi „Miloje Zakić“ učenički toaleti su potpuno neupotrebljivi. Zidovi nisu krečeni sigurno dvadeset godina. Sve je to moglo da se sredi od tih para. Ovako su novac uzeli pojedinci i potrošiće ga za nekoliko dana – kaže Vidić, i dodaje da je prošle godine opština zaposlila 35 ljudi, iako za njih realno nema posla.
Slučaj iz Kuršumlije, nažalost, nije usamljen.
Fakti
– Skupština Srbije usvojila je u junu izmene Zakona o finansiranju lokalne samouprave
– Opštinama sada ostaje 80, umesto dosadašnjih 40 odsto prihoda od poreza na zarade
– Izuzetak je Beograd, koji dobija 70 odsto od poreza na zarade
– Predlagač ovih izmena Mlađan Dinkić tvrdio je da će tako nerazvijene opštine imati više novca
Predsednik Stalne konferencije gradova i opština Saša Paunović smatra da je izmenama Zakona o finansiranju lokalnih samouprava opštinama dato više novca, ali nije uspostavljena bolja kontrola, pa su zloupotrebe moguće.
Ne izmiruju obaveze
– Ne bi trebalo da neka lokalna samouprava isplaćuje dodatne zarade, a pritom nije izmirila svoje osnovne obaveze prema drugim korisnicima. Ne mogu ostati neplaćeni troškovi koje imaju škole, pa da se traži pomoć drugih opština kada se shvati da će ostati bez grejanja – navodi Pa unović, i objašnjava da Ministarstvo finansija kontroliše opštine.
Postoje prekršajne kazne za one koji krše budžetska pravila, a opština ima obavezu da pare koje je neplanirano isplatila vrati u budžet … Saša Paunović, Stalna konferencija gradova i opština

– Postoje prekršajne kazne za one koji krše budžetska pravila. Inspekcija obično piše prijavu i to je kazna do maksimum 50.000 dinara, ali je opština u obavezi da pare koje je neplanirano isplatila vrati u budžet – kaže Paunović.
On priznaje da ne zna nijednog predsednika opštine u Srbiji koji je smenjen zato što je nenamenski trošio opštinski novac.
Biljana Roganović, Natalija Sekulić, Kuršumlija/Beograd
СРПСКИ НАУЧНИЦИ У ЦЕРН-У ПРИСУТНИ ВИШЕ ОД ДВЕ ДЕЦЕНИЈЕ

I pre nego što je Srbija zvanično postala članica međunarodne organizacije za nuklearna istraživanja, srpski naučnici su aktivno učestvovali u eksperimentima koji su se sprovodili u CERN-u. Stručnjaci iz Instituta Vinča i fakulteta za fiziku, deo su istraživačkog tima na projektu CMS više od dve decenije, dok su se eksperimentu Atlas priključili 2003. godine.
Miloš Đorđević iz Instituta Vinča jedan je od mladih srpskih naučnika koji u CERN-u radi u okviru eksperimenta CMS koji je jedan od ukupno šest koji se izvode na velikom hadronskom sudaraču (LHC).
„Ono što CERN pruža naučnicima jeste veliko zadovoljstvo jer učestvujemo u ovako kompleksnom, i tehnički najsavremenijem projektu današnjice“, rekao je Đorđević.
On smatra da učešće u projektima CERN-a ima veliki značaj za Srbiju jer se nudi mogućnost da mladi istraživači i naučnici provode više vremena u Centru , gde stiču nova znanja koja zatim prenose u Srbiji.
Srbija pravi delove za CERN
Poslednji segment džinovske sagalice ATLAS, takozvani „mali točak“, postavljen 28. februara 2008. godine, upravo je onaj izgrđjen u Srbiji. Institut i korporacija „Lola“ iz Železnika , realizovala su dva diska za ovaj eksperiment. proizvedeni su u Beogradu a zatim transportovani u Ženevu. Ovom projektu srpski istraživački tim priključio se 2003.godine.
„Pored toga, postoji i veoma realna mogućnost da se srpske firme uključe u izradu i projektovanje različitih komponenti detektora i akceleratora, da se ti delovi proizvode u Srbiji a postavljaju u CERN-u“, objašnjava Đorđević.
Međunarodna kolaboracija CMS okuplja oko istoimenog detektora više od 3600 naučnika, inženjera i specijalista različitog profila iz oko 40 država sveta. Ovaj detektor predstavlja najkompleksniji instrument ikada konstruisan, ima formu cilindra dužine 21 metar i dijametar osnove 15 metara.
Detektori CMS i ATLAS su dizajnirani tako da pri sudaru dva snopа protona visokih inteziteta i na najvišim energijama do sada omoguće
identifikaciju i precizno merenje energije, porekla i pozicije poznatih čestica – miona, elektrona i fotona, kao i eventualno novih čestica.
Srpska istraživačka grupa (Institut Vinča i Fizički fakultet) od 1977. godine radi aktivno na eksperimentu CMS. Tri glavna zadatka su – analiza podataka koji se sakupljaju na hadronskom kolajderu, hardverski zadatak – primena različitih hardverskih podsistema kao što je kontrolni sistem detektora CMS, koji je u potpunosti, i hardverski i softverski, projektovan u Beogradu i ugrađen u CERN-u.
Sudar čestica
Eksperiment ATLAS je jedan od četiri velika detektora čestica na LHC. Po svojim dimenzijama i kompleksnosti predstavlja najveći detektor u fizici čestica koji je do sada izgrađen. Dugačak je 46 metara , visok 25 metara, ukupne težine 7.000 tona i ima oko 3.000 električnih kablova. ATLAS okuplja oko 3.000 istraživača i inženjera iz 174 laboratorije i 38 zemalja.
U fokusu naučnog programa ATLAS jeste i traganje za Higsovim bozonom koji moži da pruži odgovore na otvorena pitanja u fizici elemenatrnih čestica i kosmologiji.
Blic
ЗБОГ СНЕГА ДЕЦА ЕВАКУИСАНА СА БЕСНЕ КОБИЛЕ
Pedesetoro dece vraćeno je sa zimovanja u planinskom domu na Krivoj Feji u Pčinjskom okrugu, uz pomoć vojske i osoblja rudnika Grot.
U celom Pčinjskom okrugu situacija je i danas veoma teška usled visokog snežnog pokrivača, vetra i snežnih nanosa, zbog kojih je Dragan Janjić, direktor javnog preduzeća „Skijalište“ na Besnoj Kobili, rekao je da su preduzete sve potrebne mere i da će deca u kasnim popodnevnim satima biti kod svojih kuća.
Deca su morala da prekinu zimovanje zbog snežnih nanosa, čija je visina ispod TV repetitora na Krivoj Feji od pet do osam metara.
Akciju spasavanja mališana ljudstvom i mehanizacijom pomažu pripadnici Vojske Srbije, odnosno njene Četvrte brigade i rudnika Grot.
Najteža situacija je u 20-ak rubnih sela u Vranju, Vladičinom Hanu, Surdulici, Trgovištu i Bosilegradu koja su odsečena od drugih naselja.
Izveštaji sa terena kažu da je zbog snega situacija kritična posebno u selima koja gravitiraju Krivoj Feji, Bareliću, Vlasu, Radovnici, Stajevcu i Vlasini, gde se procenjuje da je bez struje trenutno više od 1.000 potrošača.
Mada su članovi opštinskih štabova za borbu protiv elementarnih nepogoda već dva dana na nogama, mnoge javne službe ne funkcionišu ili funkcionišu krajnje otežano.
Ugroženo podrčje Vlasa i Poljaničkog kraja danas su posetili načelnik Pčinjskog okruga Budimir Mihajlović, gradonačelnik Vranja Miroljub Stojičić i načelnik Policijske uprave u Vranju Slađan Velinović.
Iz vranjske Elektrodistribucije saopštavaju da je situacija sa snabdevanjem strujom veoma kritična.
„Posebne probleme stvaraju nam kvarovi na dalekovodima, jer zbog visine snežnih nanosa naše ekipe nisu u stanju da se do njih probiju“, kaže Vladan Veljković, šef distributivnog centra vranjske Elektrodistribucije.
I jutros, kao i juče, ka nekoliko sela na jugu Srbije autobusi nisu krenuli na svojim redovnim linijama.
Saobraćaj se za sada na glavnim putnim pravcima odvija dosta otežano. Najmanje je problema na magistralnom putu Niš – Vranje, ali ih ima na putevima prema Vlasini i Bosilegradu, gde je visina snežnog pokrivača oko 70 centimetara.
(Tanjug)
БОЉА САРАДЊА СА ЕУ У ОБРАЗОВАЊУ
Učenje celog života – Vlada Srbije potpisala memorandum sa Evropskom komisijom

Vlada Srbije potpisala je Memorandum sa Evropskom komisijom, koji omogućava pravo na učestvovanje u Program u za celoživotno učenje
Ministar prosvete i nauke Žarko Obradović kaže da je reč o program u saradnje u oblasti obrazovanja EU, kojim se podržava razvoj svih nivoa obrazovanja. Trenutno 27 zemalja učestvuje u tom program u u svojstvu punopravnog člana.
– Ciljevi programa s u stvaranje društva znanja, održivi ekonomski razvoj, jača društvena kohezija u Evropi. Program podržava saradnj u obrazovnih institucija, mobilnost učesnika obrazovnog procesa, kao i pripremu za učestvovanje na evropskom tržištu rada – istakao je Obradović i dodao da program podraz umeva sve nivoe i oblike obrazovanja (formalno i neformalno) u koje osoba može da bude uključena tokom života.
Državna sekretarka dr Tinde Kovač Cerović naglasila je da je u martu 2011. stvorena mogućnost za ceo zapadni Balkan da ostvari pravo na učestvovanje u ovom program u, a Srbija je jedina od svih ispunila uslove.
Iz ministarstva pozivaju sve zainteresovane da se informišu, odrede temu za projekat na kojoj su i do sada radili, pronađu partnere i konkurišu za projekte u okviru programa. Dragocen u pomoć dobiće u Tempus kancelariji koja može posredovati u pronalaženju partnera. Rok za konkurisanje je 2. februar za potprograme Erazmus, Komenijus, Leonardo i Grundvig, 15. februar za Žan Mone i 1. mart za Transverzalni potprogram.
Press
Ag.
ДЕЦА ИМАЈУ УВИД У КАРТОН, РОДИТЕЉИ НЕ
Izmenama zakona deca starija od 15 godina imaju pravo na poverljivost medicinskih podataka
Dete koje je napunilo 15 godina, koje je sposobno za rasuđivanje i samostalno donošenje odluka, ima pravo da na svoj zahtev obavi uvid u svoju medicinsku dokumentaciju, kao i pravo na poverljivost tih podataka. Izmenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti i osiguranju, privatnost i poverljivost ovih podataka može da bude narušena u slučaju ako je adolescentu ugrožen život ili ako je odlučivanje deteta protivno njegovom najboljem interesu, kada je roditeljski pristanak neophodan.
– U promenama zakona najviše bode oči propis da deca imaju uvid u karton. Preterivanje je da roditelji nemaju uvid u to šta im rade deca, a sa druge strane u školama traže da opravdanje donesu mame i tate – smatra dr Nevenka Dimitrijević, iz Doma zdravlja „Voždovac”.
Ovo nije jedina novina u srpskom zdravstvu koja je stupila na snagu 1. januara.
Politika
ТАЛЕНТИ У ЗАПЕЋКУ
И родитељи и стручњаци сматрају да се у школи највише времена посвећује васпитним проблемима и оценама, али не и талентованим ђацима. Наставници кажу да немају довољно времена.У школама у Србији наставници највише времена посвећују васпитним проблемима, оценама и преобимном градиву. О ђацима који хоће и могу више, не говори се довољно, тврде и родитељи и стручњаци.
У београдском Центру за таленте примају само ученике седмог и осмог разреда. Марко Ступар једва је дочекао да постане седмак.
„У основној школи нема довољно тешких задатака за нас који заслужујемо да будемо овде. А овде смо добили оно што нам треба – повод да размишљамо и нешто што ће да нас заинтересује“, каже Марко Ступар из Основне школе „Никола Тесла“ у Винчи.
Стручњаци се слажу да су даровита деца запостављена и упозоравају на озбиљне последице. Уколико такав ученик није стимулисан у школи, временом може да изгуби интересовање, попусти у школи и не развије довољно радне навике.
„Када уђете у школу, већ код средњошколског нивоа можете да идентификујете значајан број ученика који имају висок интелектуални потенцијал, али ниско школско постигнуће“, истиче Ана Алтарас Димитријевић из Института за психологију.
Обавезна додатна настава
Међутим, наставници кажу да није увек изводљиво на истом часу задовољити потребе свих, и оних који одговоре већ траже у енциклопедијама и оних који још слабо читају и рачунају.
„Због тога за ове најдаровитије постоје додатни часови који сваки наставник има у свом решењу о 40-часовној радној недељи да им се посвети на један бољи и подробнији начин и припреми за такмичења“, каже Златко Грушановић, директор ОШ „Вук Караџић“.
Стручњаци нису задовољни таквим решењем.
„Чини ми се да решење није да се нуди нешто додатно ван саме наставе, већ да се оно време које ученик већ проводи у школи организује тако да ученик и нешто ново научи. Проблем је што ученик дође у школу, седи шест сати, а не научи ништа“, каже Ана Алтарас Димитријевић.
Нови закон обавезује наставнике да, у сарадњи са психолозима, израђују посебне индивидуалне планове за талентоване ђаке. На тај начин, ђаци би учили по методу који им највише одговара и који је у складу са њиховим натпросечним могућностима.
Усавршавања наставника за рад са таквом децом су почела, а велика заинтересованост, кажу стручњаци, посебно охрабрује.
РТС
РАЧУНАР КАО ПРОЗОР У СВЕТ
Школа „Милан Петровић” у Новом Саду
Шеснаестогодишња ученица специјалне школе за Основно и средње образовање „Милан Петровић” у Новом Саду, не користи чуло говора и слабо су јој покретљиви прсти. Ипак, то је није спречило да заслужено добије титулу најбољег ученика генерације. Ова изузетна ученица са професорима комуницира искључиво путем рачунара уз помоћ прилагођене „робустне” виртуелне тастатуре која олакшава куцање текста особама са отежаном моториком шаке. Рачунар је њен прозор у свет, средство да изрази богатство свога ума и душе. Захваљујући њему, ова девојчица одговара на професорска питања, ради контролне задатке, пише домаћи, па чак и поезију.
Ученици ове јединствене школе имају музичку учионицу у којој, уз помоћ сензора, свирају одређене инструменте.
– На овом месту деца која имају моторичке сметње уз помоћ батеријских лампи покрећу инструменте и формирају прави мали оркестар. Чак и ако дете не може да држи лампу у руци ми је закачимо за одређени део одеће и оно може да свира – објашњава Мирјана Исаков, координатор за наставу у овој школи која броји око 1.200 ђака и корисника.
Ова установа поседује многобројна помагала која олакшавају социјализацију деце, па тако у центру за асистивне технологије ђаци уче уз помоћ „паметне” табле осетљиве на додир, Брајевог штампача, камере за визуелно праћење предавача за глуве и наглуве особе које читају с усана, звучне тастатуре која откуцава изговорено, програма за ишчитавање екрана…
Ова помагала школа је добила пишући пројекте, али и уз помоћ Покрајинског секретаријата за рад, запошљавање и равноправност полова, који их је повезао са Аустријском развојном агенцијом која је донирала велики број уређаја.
Ова врста технолошких помагала корисна је ученицима, али и особама са сметњама у развоју које трагају за радним местом.
– Како би се нека особа са сметњама чула вида запослила неопходно је да јој се радно место на одређен начин прилагоди, а то је могуће само уз помоћ „асистивних” технологија (које олакшавају живот људима са посебним потребама). Тако смо, у сарадњи са одређеним стручњацима дошли на идеју да оснујемо институт који би у нашој земљи развијао ову технологију. Многи од ових уређаја немају своју верзију на српском језику. Тешко су доступни на нашем тржишту, а цена им је превисока. Понекад су двоструко скупљи него у иностранству. Будући да имамо сопствене стручњаке са завидним степеном знања, већина уређаја које користимо могла би да се производи у нашој земљи и да буде прилагођена нашим корисницима – истиче наша саговорница.
Баш из тог разлога, у септембру 2011. године, основан је Биодата институт који ће се бавити развојем помагала која подижу квалитет живота особама са посебним потребама.
Информатичар Александар Арсенин, управник овог Института, истиче да ова установа тренутно окупља 70 еминентних стручњака за области електронике, роботике, информатике, психологије…
– Покушаћемо да са домаћим стручњацима, технологијом и могућностима за производњу, добијемо опрему која ће се производити у нашој земљи и самим тим ће бити до десет пута јефтинија од уређаја које данас набављамо у иностранству. Тиме ћемо омогућити доступност ове опреме појединцима, али и специјализованим школама. Такође, развијаћемо и конкретан социјални програм подршке породицама – објашњава Арсенин.
Овај пројекат ујединиће Биодата институт, Друштво информатичара Србије, новосадски Факултет техничких наука и специјалну школу „Милан Петровић”. Новоосновани институт је непрофитна организација, коју подржава Влада Србије, а биће смештен у једној од зграда школе „Милан Петровић”. Новац за конкретне пројекте удружење ће прикупљати од донатора.
Већина пројеката је већ спремна, а следеће године ће многи од њих угледати светлост дана.
Сарадници института, између осталог, тренутно раде на развоју система за слепе и слабовиде који омогућава симулацију говора у текст и обрнуто. Професори одсека за роботику развијају робота за рад са децом са церебралном парализом.
– План је да 2012. године промовишемо домаћег „Тобија”, сложен уређај који, између осталог, може да послужи особама са потпуном парализом. Уз помоћ камере овај уређај, између осталог, прати покрете мишића лица, пре свега очију и сигнализира да је до покрета дошло и шта он може да значи. Осим тога, у плану је израда домаћег Брајевог дисплеја, као и низа стимулационих склопова и интерфејса за управљање рачунарском опремом и окружењем – најављује Арсенин.
Ј. Попадић
НИЈЕ СВАКИ УДАРАЦ „ПО ТУРУ“ КРИВИЧНО ДЕЛО
Vaspitanje dece: I dalje traju sporenja oko novog zakona o pravima deteta

Zakonska zabrana fizičkog kažnjavanja dece, pored dobre namere da štiti dečje dostojanstvo, u javnosti izaziva brojne polemike, a pred zakonodavca postavlja nedoumice – počev od svrhe propisivanja zabrane do celishodnosti inkriminacije i sankcija za batinanje dece.
Ukoliko bi se baš svaki vaspitni udarac „po turu“ shvatio kao krivično delo, onda bi većina porodica imala kriminalca u kući, a deci bi pretilo završavanje u tuđem domu ili domu za nezbrinutu decu, upozorio je profesor Pravnog fakulteta u Beogradu Milan Škulić.
Izričita zabrana batinanja dece zasad je bez bilo kakvih propisanih sankcija predviđena Nacrtom zakona o pravima deteta, kao i prednacrtom Građanskog zakonika Srbije.
Nadležni organi za brigu o dečjim pravima navode da obaveza zabrane fizičkog kažnjavanja deteta, pre svega, proizlazi iz obaveze Srbije preuzete ratifikovanjem Konvencije UN o pravima deteta, koja izričito predviđa da je svaka država potpisnica dužna da preduzme sve mere da zaštiti dete od svih oblika fizičkog nasilja.
Škulić smatra da se nijedna odredba Konvencije o pravima deteta ne može tako široko tumačiti kao što je to učinio naš zakonodavac.
– Nije sporno da postoje različiti roditeljski „vaspitni stilovi“. Naš narod poznaje jednu prilično nesimpatičnu poslovicu po kojoj je „batina izašla iz raja“ i, iako o tome ne postoje egzaktna istraživanja, popriličan broj roditelja u praksi postupa po toj poslovici – naveo je on.
Tanjug
УСПЕХ СА ДВА САТА УЧЕЊА
Đak generacije, student sa prosekom deset, osvajač medalja na olimpijadama znanja… ne postaje se slučajno. I ne postiže se štrebanjem i bubanjem. Svakodnevnim radom, malim koracima – da. Jedno je sigurno: uspeh u školi treba tražiti u želji mlade osobe da – razume svet oko sebe!
Marija Jelić
Nema te Andersenove ili Grimove bajke koja bi tako fascinirala Mariju Jelić od “čuda matematike”. Kako to da se, u istom trenutku, u isto vreme, na dva različita kraja planete Zemlje, nalaze dve potpuno identične tačke, identične u temperaturi i u pritisku? Zar to nije čudo?! Ili “trik” sa Mebijusovom trakom koji predškolac može da izvede i razume – da nešto što je imalo dve površine, samo malim okretom ruke postaje – jedna!
– Matematiku i geometriju volim odmalena. Sećam se kako mi je majka objašnjavala ne samo kako se radi neki zadatak, već zašto – priča ova mlada devojka od 22 godine, koja završava Matematički fakultet pre roka.
A pre toga osvajala je medalje na olimpijadama, bila đak generacije u osnovnoj školi i Matematičkoj gimnaziji.
Radna nedelja devojke koja je devet puta bila državni prvak iz matematike izgleda veoma obično.
– Pre podne sam na predavanjima. Kad se vratim kući, ručam, i onda pogledam šta smo toga dana radili. Na taj način ponovim gradivo. Mnogo znači slušati predavanja. Posle dva sata učenja, obavezno izađem iz kuće. Volim da šetam, da idem sa drugaricama, sa sestrom, pa i sama. Nikad noću ne učim. Subotom pomažem majci u kućnim poslovima, a nedeljom se ceo dan odmaram – priča ova devojka koja će, najverovatnije, karijeru nastaviti na Matematičkom institutu SANU, gde želi da se bavi topologijom, granom matematike koja izučava geometrijska svojstva prostora.
Vuk Vuković
Vuk Vuković je student treće godine Hemijskog fakulteta. Osim hemijskog smera, sluša i predavanja i polaže ispite na biohemiji. Ima vremena i za muziku, polaznik je Muzičke škole “Josip Marinković”, odsek solo pevanje.
– Treba biti pažljiv na predavanjima. Mi imamo mnogo časova vežbi, i onda kad dođem kući, sređujem beleške. Tako ponovim šta smo toga dana učili – kaže ovaj mladić koji će reći da je “prosečan”, možda malo više zainteresovan za svet oko sebe od “običnih” đaka.
Sa tek napunjenom 21 godinom, on je – kao i Marija – oduševljeno zaronio u svet molekula u želji da razume kako život funkcioniše.
– Nije poenta meriti metre knjiga koje si pročitao, nego razumeti ljude, svet oko sebe – kaže Vuk Vuković, sada i saradnik Istraživačkog centra Petnica
Mebijusova traka, Borsuk-Ulamova teorema o sendviču sa šunkom ili nešto treće… šta god bilo, Marija i Vuk će dobro da pretresu i razumeju pre nego što nešto drugo sami otkriju. Takve treba da čuvamo!
Blic
СТУДЕНТИ, ПРИПРЕМИТЕ СЕ, НЕМА ПРЕНОШЕЊА ИСПИТА
Reforma obrazovanja u Srbiji
Od naredne akademske godine studenti će godinu moći da upišu samo ako polože sve ispite
BEOGRAD – Od naredne akademske godine studenti će godinu moći da upišu samo ako polože sve ispite.
Zato je i za studente i profesore prioritet u 2012. godini nastavak procesa reforme, provera studijskih programa i usvajanje strateških dokumenata, kao što su nacionalni okviri kvalifikacije.
Studenti smatraju da je za akademsku zajednicu prioritet izmena Zakona o visokom obrazovanju, da nerešena pitanja treba rešavati sistemski, kako se, između ostalog, ne bi svakog oktobra javljali problemi oko upisa,prenosi RTS.
Potpredsednik Studentskog parlamenta Univerziteta u Beogradu Marko Zeljković smatra da je za rešavanje problema neophodna reforma gradiva i predmeta, ali i pregovori sa Ministarstvom prosvete koji mora da pomogne fakultetima, studentima i univerzitetu da te reforme sprovede.
„Mora da se završi reforma nastave, treba da se vidi šta je problem što studenti ne mogu da ostvare 60 bodova na većini fakulteta nego tih 48, čak je možda i to mnogo i to ispuni oko 70 odsto studenata“, rekao je rektor Univerziteta u Beogradu Branko Kovačević.
Profesori podsećaju i na to da su postojećim Zakonom studenti stavljeni u centar obrazovnog procesa, da reforma bez njih ne može da se sprovede, ali da ne treba zanemariti ni pitanje finansija.
„Apsolutno je neophodno menjanje svesti aktuelne politike po pitanju neophodnog hitnog povećanja procenta izdvajanja iz bruto nacionalnog dohotka, namenjenog obrazovanju u Srbiji“, rekao je dekan Mašinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Miodrag Milovančević.
„Dok se nacionalni okvir kvalifikacija ne usvoji mi nećemo zakonski imati određeno ono što nam je neophodno, kako bismo znali šta nam piše u diplomi, šta možemo sa tom kvalifikacijom da obavljamo“, rekao je Milan Krstić, student prorektor Univerziteta u Beogradu.
Ništa manje važna nije ni nadgradnja doktorskih studija po evropskim standardima. Jedan od imperativa je i uvođenje standarda za rangiranje univerziteta, jer se na narednim ministarskim konferencijama više neće rangirati države već univerziteti
Autor:
Ekipa Kurira